Vezano na clanke koje smo vec pisali ranije o hosting biznisu,i web hostingu opcenito, htio sam se danas javiti sa jednom zanimljivom stvarcicom koju imam za vas sve.

Radi se o kuponu za Hostgator web host (i dan danas se gore vrti bar 50 webova koje sam osobno postavio gore, tako da za preporuku nemam sto dodati. S nasim kuponom, mozete ostvariti 9.95 USD popusta prvi mjesec. Znaci, kad pogledate njihove pakete, to znaci da vas najveci klasicni shared cPanel paket kosta tek 3 dolara, dokle vas 2 manja kostaju 1 cent, prakticno besplatno.

U slucaju da trazite pouzdani web hosting, ovo bi mogla biti dobra prilika za iskoristiti popust i ustediti. Taman vas toliko kosta jedna domena, tako da eto – zgodna stvar.

Kupon je: ZAWEBANCIJA (kako predvidivo, ha? :p )

Za one koji ne znaju kako iskoristiti kupon, eto screenshotova:

• Nakon sto odaberete paket koji zelite (klikni ovdje), pojavi se forma gdje upisujete domenu koju zelite registrirati, te nize, naravno upisujete kupon. Screenshot je nize:
  

I to je sve, vjerovali ili ne.
Ukoliko ima pitanja, na raspolaganju smo kao i inace.
Do citanja.

Zasad kao takva dobro će doći i ne samo meni, tako da sam odlučio to staviti online pa da se mogu svi njome koristit.

Features?
Pa, razmjerno brza i točna provjera google PR-a za URL’ove. Do 20 odjednom. Ništa posebno fancy ali radi svoj posao.
URL: Google Pagerank Provjera

Inače ovo nije ni kompletna stvar, a ni jedina zgodna skripta izašla iz ruku autora ovog weba, tako da ćemo vjerojatno u budućnosti se još baviti kojekakvim softverom i skriptama. I ajd, uspio sam dodat novu kategoriju za ovo :)

Do čitanja…

Dakle, što je Google Pagerank? Kažu službeno – algoritam koji daje vrijednost ili rank stranici temeljenu na broju inbound liknova iliti back linkova. Nazvan je po “izumitelju” Larryu Page-u. I to mi je osobno jedna od zgodnijih tema ovako na webu budući da meni osobno nije posve jasno čemu strka? OK, osim ako ne pričamo o novcu.

Novčano gledano – postoji market koji se vrti oko razmjene i prodaje/kupovine linkova s svrhom da se kupi i dio PageRanka. Google PageRank, naime je poznat u web narodu kao nešto što može utjecati na poziciju domena na SERP-ovima za određene keyworde. Znači, kako sam ja to shvatio – što je veći PR, bolje je domena pozicionirana za svoj glavni keyword. Budući da je glavno svojstvo pageranka ukoliko nije zapriječen nofollow tagom zapravo prijenos svoje vrijednosti – formirala se mala grana web biznisa koji je orijentiran oko razmjene Google page ranka.
O tome ćemo više jednog dana kad budemo imali malo zreliji web za te teme. :)

No prije nego nastavim, neke detalje ću proći za lakše razumijevanje:
Svaka vaša stranica web sajta ima unique page rank. Jer, bravo, bravo – to je page rank. Nije siterank ili domainrank već rang stranice.
Page rank se može steći samo prijenosom s drugih stranica ali kako i s drugih webova tako i interno, s drugih stranica na vašem webu. Postoji teorija da Google PR raste i s starenjem stranice, ok – recimo da imam trenutno razloga vjerovati da je to potpuno točno.
Page Rank je toliko zabavna karakteristika vaše stranice da je google čak dozvolio da se isti “kontrolira” na vašim webovima ne biste li si bolje pozicionirali bitnije stranice. Doduše to je više twist koncept za webmastera nego službeni prijedlog Google tima ali ostavit ću na vama da razmislite o kako to iskoristiti kao prednost.

No, ako bismo zbog nekog razloga htjeli lišiti nekoga PR “juice”-a, bilo bi potrebno oblikovati vaše linkove ovako:
<a href=”nekadomena.com” rel=”nofollow”></a>

Na taj način kažemo google bot-u da ne ide na ciljanu stranicu odn ne slijedi link, a posljedica tome jest da google takav link ne broji kao inbound link webu koji ste ciljali u linku, te mu takav link gore ne povećava PageRank. Znači, vrlo jednostavno.
Kad sam već spomenuo nofollow rel tag, možda bi bilo  zgodno spomenuti da vas ovaj koncept može zaštititi i od google penala. Naime, ukoliko na svojim webovima često linkate vanjske sourceove, a upitne su (downloads, warez ovo ono) kvalitete, bilo bi zgodno da koristite nofollow linkove.

OK, i sad je ostalo pitanje – kako povećati page rank? Na puno načina, zaista, ali svakako vrijedi jedno: bolje nekoliko dobrih nego masa loših backlinkova. Znači:

• Razmjenjujte linkove s sličnim webovima – to obično nije nikakav problem, samo gledajte da ne mijenjate svoj PR5 za nečiji PR0 ako ne morate.
• Koristite forume na koje ste prijavljeni UKOLIKO se to slaže s pravilima korištenja (potpisi, koja tema itd) – ovo će više pomoći indeksiranju pravilnom nego PR-u ali nemože odmoći.
• Web direktoriji – pomalo napušten koncept zbog navodno slabe suradnje Google-a i Web direktorija, ali umjereno “sijanje” linkova ne bi smjelo utjecati nikako nego pozitivno na vaš PR.
• Dobro linkajte svoj sajt iznutra. Znači kvalitetno strukturiran web sajt s dobrim unutarnjim linkingom je dobrodošao.
• Kontrolirajte broj vanjskih linkova – sav vaš PR koji skupljate odlazi i s vašeg sajta ukoliko linkate puno vanjskih izvora. Gledajte da ta brojka po svakoj podstranici ne bude veća od 4-6.
• Koristite nofollow tagove za vanjske izvore.

Eto, ukratko od mene. Ako imate kakvih pitanja, slobodno se javite.

Do čitanja ;)

Znači, kad pričamo o kupovini i/ili prodaji web stranica, tri su stvari bitne:

• Procjena vrijednosti web stranice (i kupca i prodavača)
• Analiza i potvrda vjerodostojnosti izloženih podataka
• Sigurna i pouzdana novčana transakcija

Učinilo mi se da je ova tema svojevrsna kontroverza kod ljudi koji se u hrvatskoj bave webom, kad sam citao malo teme po forumima. Najveca se pitanja potezu kod procjene vrijednosti web stranica. U ovoj ću se temi baviti isključivo prvim dijelom cijelog procesa kupovine i prodaje web stranica a to je procjena vrijednosti web stranice.

Koliko vidim, navode se slijedeći faktori (ne nužno po redu važnosti ovdje u listi): CMS ili softver na kom je stranica napravljena, vrijednost domene, popularnost stranice i količina posjeta, tjedna/mjesečna zarada, količina truda uloženog kod izrade / postavljanja stranice… Možda ima još poneki faktor, ako imate što za dodati, slobodno.

To su uglavnom oni koji se uzimaju kao prvi kod procjene vrijednosti web stranice, osobno ću dodati još jedan za koji ja mislim da je bitan a to je i trud potreban za održavanje ili daljnji razvoj.

Tko procijenjuje vrijednost? Sam prodavač, eto tko. Kasnije je na kupcu da vidi je li to realno ili ne. Znači, ako prodajete web stranicu, na vama je da odredite realnu cijenu. Kako to izvesti a da ne dobijete premalo novaca ili da ne tražite previsoku cifru? Jednostavno – prođete kroz sve elemente nabrojane i vidite kako stojite.
Niže ću proći sve elemente koje morate sagledati kad prodajete ali i kupujete web stranicu.

• CMS ili softver na kojem je rađena web stranica
  Utječe li to značajno na cijenu? Moj statement: NE. Osim ako ne mislite dati licencu za vBulletin primjerice s svojim forumom, dalje od toga ne možete tražiti veće novce, ili platiti veće novce zbog toga jer je stranica na ovom ili onom CMSu. Ovo bih uzeo u obzir tek ako nijedan drugi element ne vrijedi puno. Znači, eh – kupio sam domenu, postavio web, stavio neke članke, imam 20 visita dnevno i domena mi je ne baš neka, ali je to fino iskonfigurirani ezPublish pa hocu za to 500 kn. Onda je u redu uključiti CMS u cijenu. Ili sam platio software pa hoću natrag te novce minimalno.
  Šanse su čak dobre da si i spustite cijenu, ako ste kad ste radili web odabrali ne baš najbolji CMS. Tako da bih tu stavku u 90% slučajeva izbacio s popisa elemenata koji formiraju cijenu.
  
• Vrijednost domene
  Za razliku od gorenavedenog primjera, ime domene je već trik. Može vam donijeti dobro povećanje cijene, a uopće ne mora. A sad što je dobro ime domene? Svakako je to neko kratko, smislena riječ i po mogućnosti popularno. Igre.com bi mogle koštati u rangu XXXX USD ako ne i više, osobno nisam preveliki stručnjak za procjenu domena pa ne diram u to područje. Koliko vrijedi vaša domena? Zavisi. Svakako gledajte da na temelju samo domene ne tražite ili ne plaćate prevelike cifre ukoliko ona stvarno nema vidljvu vrijednost.
  
• Trud uložen u izradu/programiranje i postavljanje web sajta.
  Vlasnici sajteva su taj trud već otplatili dosadašnjom zaradom, prodajom koju će ostvariti i nema razloga da se o tome previše priča. Zašto bi platili nekoga tko je učio programirati dodatno a mogao je iskoristiti open source gotovo rješenje? Platit će te ga ionako nekim prikladnim iznosom koji se bazira na drugim faktorima. Ako nema nijednog drugog vrijednog faktora koji formira cijenu na neki način, ovaj se može uzeti u obzir. Osobno sam isprogramirao 6-7 skripti i rješenja koja su postojala ali ne na moj custom način, i to čak više iz potrebe za lakšim održavanjem svog koda nego tuđeg, tako da znam što znači napraviti sajt iz nule, ali to ne znači da za sve te custom coded mogu tražiti višu cijenu. Samo neke, ali i to je druga priča.
  Uglavnom bih ovaj faktor izbjegavao u priči s prodajom i kupovinom web sajteva.
  

Prva tri faktora su vezana za neke onsite stvari na koje se može utjecati direktno na početku rada stranice. Ako radite stranicu danas, i prodajete je za 2 godine, planirali ili ne, možda je dobar trenutak razmisliti o ta tri faktora jer će vam kasnije biti od manje ili veće koristi.
Slijedi par faktora koji su apsolutno mjerljivi i imaju najveći utjecaj na samu cijenu, u 95% slučajeva veći nego domena, iako domena u par postotaka slučajeva može biti veći boost vrijednosti od svega ostalog.

• Popularnost stranice i količina posjeta
  Količina posjeta ne mora uvijek biti proporcionalna s zaradom. Imam slučaj za usporedit – jak sajt s 20.000+ posjeta na dan u HR zaradi dnevno nešto manje nego jedan sajt s 400-500 posjeta na dan za US tržište. Isto tako znam za primjer gdje 3000 posjeta na dan generira manju zaradu nego sajt s igricama od 500-700 posjeta na dan. Traffic volume je, doduše, bez obzira na ove primjere opravdana stavka za određivanje cijene web stranice.
  Vezano za ovu stavku, bitno je odrediti je li to search engine traffic ili referral traffic ili pak direktna posjeta, i vidjeti njihove omjere. Moje je osobno mišljenje da za 1000 referral posjeta na dan neću dati puno novaca, jer su to obično posjetioci koji dolaze s drugih sajteva na taj koji se prodaje. Mislim, ako je tu riječ o agresivnom marketingu, ili agresivnim backlinkanjem, svejedno je – oboje može vrlo lako nestati ili je skupo.
  Direct traffic, odnosno onaj koji nastaje direktnim utipkavanjem domene u adress bar jest pokazatelj da je stranica etablirana odnosno da useri znaju za nju. Gledajte po sebi – koliko stranica na dan posjetite tipkajući URL direktno ili iz bookmarka a na koliko na dan posjetite preko google-a? Odgovor je individualan ali manji broj stranica znate napamet a veći nađete, vjerujem da nisam jako u krivu ako pretpostavim to. U svakom slučaju, za razliku od referral traffica direktni je pogodniji i ako kupujete stranicu s zgodnim postotkom takvog, to je u redu.
  Search engine traffic dolazi posljednji, no ne i zadnji. Naime taj je dobar. Zove se i targeted traffic jer je vaš web na putu ciljanim upitima korisnika koji koriste pretraživače. Doduše taj je isto teško dobiti da raste, ako niste spretni s SEO konceptima, a lako se izgubi u slučaju grešaka. (dešavalo se)Što se cijene i količine posjeta tiče – više je bolje, da zaokružim stavku. 5000 posjeta na dan u prosjeku daleko više vrijedi od 500. To je čista matematika.

• Mjesečna zarada
  E to je, u mom skromnom mišljenu vrlo bitna, zapravo najbitnija stavka. I tu nastaje sad jedna vječna debata kako oblikovati cijenu prema mjesečnoj zaradi. Debata je među web masterima često, da. Uglavnom, svaka web stranica se može prodati, ako izuzmemo sve ostale stavke, za vrijednost 3-36 mjesečnih zarada. Iznad 36 ne bih rekao da će itko platiti, a ispod 3 bolje nemojte prodavati. (kupiti da, al to su već finese i treba biti oprezan).

  Formula je jednostavna: zarada na mjesec (s svih izvora i na sve načine)  * broj mjeseci = cijena stranice.

  Zašto je onda raspon toliki? Proći ću ilustrativno kroz neka vremenska razdoblja i dati opis da bolje shvatimo cijeli koncept. Imajte na umu, dajem jednostavne i jednoznačne primjere, a ima ih more, tako da su ovo samo neki od mnogih.
  
  - Cijena od 3-6 mjeseci zarade
  Ukoliko prodajete/kupujete online proxy sajteve, warez sajteve, “rapid leech” i slicne ili bilokakve koji se vrte u sivom području, osobno bih preporučio da ne potrošite na to ili ne tražite za to više od 3-5 mjesečnih zarada. Isto vrijedi i za kojekakve CPA based sajteve. Nije mudro investirati više od toga, a nećete ni prodati za veću cijenu. Mislim da je stvar sasvim jasna. Ovo je više način za zaraditi nešto novaca na brzinu. Novac ne mora a može biti velik, ali to je već druga tema.

  - Cijena za 6-18 mjeseci zarade
  Uglavnom search engine traffic based sajtevi (flash igre, video sajtevi, entertaiment sajtevi, etc etc) se vrte u ovom rangu. Ma kako netko bio ponosan na svoje postignuće od XX novaca dnevno na adsense programu, nikako ga nemojte platit preko 18 mjeseci te zarade. Obrnuto vrijedi i za prodaju, više od 18 mjeseci za taj tip sajteva je skoro pa nemoralno tražiti. Nije da ja ne cijenim nečiji ili svoj rad, ali u tih 15-18 mjeseci vi možete, u čak najcrnijoj varijanti, izgubiti sav promet. Čisto zbog toga jer takvih je sajteva milijun na n-tu. Konkurencija vam jača svaki dan i nastaje nova svaki dan, tako da je to veći maintenance nego što izgleda i nije lako zadržati isti nivo posjeta i zarade kroz sve plaćene mjesece. 12-14 mjeseci po meni je maximum koji sam spreman platiti, preporučio bih isto.
  Druga stvar je – osim CPC i CPM zarade, teško da možete išta s njima osim toga, tako da nema mjesta ni kreativi ako stvari pođu po zlu ili nadolje.
  Ako su sajtevi mlađi, broj mjeseci pada prema dolje, nekakvih 6 je u svakom slučaju minimum.

  - Cijena za 18-36 mjeseci zarade
  Tek popularni, korporativni news portali, jaki forumi i community sajtevi općenito mogu baratati takvim ciframa. To su oni koji često imaju vlastiti keyword u google pretragama, nisu tu kao search rezultati već kao brand. Znači, tu se priča o vjerojatno velikoj cifri, i utemeljenoj, za koju mi obični ljudi vjerojatno nemamo ni novaca. Doduše, da mi upadne US based gaming forum star 2-3 godine s 20-ak tisuca clanova u ruke, rado bih ga platio propisno. Stvar je tu više long term investicije i dobrog plana s portalom ili sajtom općenito.
  

• Održavanje i amortizacija web sajta
  Ako morate 5h dnevno raditi za sajt koji dnevno zaradi 50 kuna, možda to i nije baš najbolja kupnja. Ili ako stavite websajt koji treba dedicirani web stroj (50 USD+ mjesečno) na svoj cPanel hosting, a on zaradi 4x od cijene dediciranog servera mjesečno, isto možda nije najbolja kupnja. To se također mora uzeti u obzir kod prodaje pa naglasiti kupcima.

  Ako kupujete sajteve radi mid-term investicije novaca, razmišljajte o low maintenance cost sajtevima, kojima je lako apdejtati content ili raditi na njima. Isto tako, iako to ne moram posebno spominjat, reći ću – možda nije najbolja ideja kupiti web sajt o ženskim proizvodima za njegu tijela ako ste macho mužjak ;) Malo šale, ali svakako gledajte da vam je tema poznata.

Što me na kraju dovodi do same teme sajta; koju vidim da sam preskočio – može a ne mora utjecati na cijenu. Neke stvari nose više novaca a neke manje, isto kao i u životu, a na vama je da vidite kojim ste sadržajima skloni. Lista iznad je pokušaj da se generički pokrije cijela tema i faktori kod kupovine i prodaje web sajteva,, a koji se vežu na cijenu web sajta.

Individualnih je slučajeva podosta, možda ste i vi jedan od njih. Nadam se za ostale, da je članak od neke koristi ;) Ipak sam ga pisao skoro 2 h :D
Do čitanja…

Poznat je inače u web svijetu lag odnosno kašnjenje kod apdejtanja DNS recorda domena. Kažu, obično bude potrebno za jednu domenu da postane dostupna kroz vaš browser i do 48h. U mom mišljenju, domena je tool, medij samo i ako ste već odvojili vremena za postavljanje svog nekog sajta online, upravo kupujete domenu, bilo bi lijepo moći kompletan proces registracije i aktivacije domene obaviti u jednom komadu. Ovaj članak govori o javno dostupnim domenama, tipa .com, .net itd, nikako ne o recimo HR domenama jer, blago rečeno, tu se ne može ništa napraviti u 15 minuta.

Ovaj članak se dobro veže na jedan već postojeći o postavljanju web sajta online, i početku bavljenja online biznisom, pa ako već niste pročitajte, neće škoditi: Kako početi s web biznisom.

Prije nego nastavim, pretpostavit ću da znate već postaviti DNS recorde i Apache virtualne hostove potrebne za aktivaciju domene ili imate WHM/cPanel na raspolaganju, tako da neću se baviti posebno tom temom. Isto tako ovo ne radi baš sasvim dobro za domene koje već imate u registru te im želite promijeniti nameservere. Radi, ali ne u 15 minuta već u sat dva. Svrha ovom postupku je staviti novu novcatu upravo kupljenu, odnosno registriranu domenu “u pogon” što prije :)

Znači, u svega nekoliko koraka i minuta: Kako registrirati i aktivirati domenu u 15 minuta?

1. Prvi korak jest kreiranje domene na vlastitom web hosting paketu. Znači, ili je dodate putem sučelja za addon domene, ili je dodate kroz WHM manager, ili radite sve ručno ukoliko se snalazite po linuxu i apache-u. Naravno bilo bi dobro da ste prethodno provjerili dostupnost željene domene na registru. :) WHM/cPanel će reloadati apache servis i BIND servis, i to je to zasad.
   Postupak je tu jednostavan: stavite ime domene koju ste odabrali kupiti za vaš projekt, te namjestite nameservere.
2. Odlazite zatim na svoj omiljeni domain registar (ja radim i preporučam svima Godaddy.com, ako ništa drugo reklame su im zakon :) ). Tamo odradite dio posla s pretragom odnosno narudžbom domene.
3. Tokom postupka registracije domene, (na Godaddy je to sigurno 101% za ostale ću registre pretpostaviti da imaju slične wizzarde za registraciju) negdje će vam se omogućiti opcija da odredite nameservere za kupljenu domenu. Kod Godaddy.com se to nalazi na koraku gdje određujete duljinu zakupa. Odmah ispod vam se nalazi pitanje želite li postaviti name servere.
4. Kad nađete tu opciju, jednostavno unesite vrijednosti koje imate s svog hostinga, znači ono isto što ste unijeli recimo u WHM manageru ili cPanel manageru.
5. Dovršavate registraciju domene i platite.

U principu, to je to. Za nekih 5-15 minuta će vam domena biti dostupna preko browsera. Trik je vrlo banalan zapravo ali radi ko urica ;)
Ukoliko vam se to ne desi, provjerite niste li nešto izostavili ili je vaš registar sporiji od Godaddy registra. No, u pravilu za one koji imaju domene na godaddy.com to radi uvijek, a nema razloga da ne radi i za ostale registre pod uvjetom da prije registracije domene možete podesiti nameserver vrijednosti.

Do čitanja…

• Kako započeti web hosting biznis?
• Na koji način radi web hosting preprodaja?
• Kako zaraditi prodavajući web hosting?

na pravom ste mjestu. :) Za neke opće informacije o hostingu, bacite oko i na temu koju smo obradili prije nekog vremena Web hosting, što kako i za koliko? ukoliko se prvi put susrećete s tom idejom i tražite više informacija. Za ostale čitatelje, pretpostavit ću da vam je web hosting koncept poznat, imate ili ste imali svoj web hosting i želite se s tim baviti u budućnosti.

Znači, jedan od uobičajenih koncepata na internetu koji je vrlo popularan zbog malih investicija a dobrih mogućnosti je reseller hosting, odnosno preprodaja web hostinga. Gotovo sve veće hosting kompanije imaju reseller hosting pakete u ponudi. Primjerice, Hostgator je firma koju sam osobno koristio za preprodaju web prostora, gdje pricamo o oko 1.500-2.000 kuna godisnje za troskove servera u najjeftinijoj varijanti, znači – ništa naočito, i ako ste i polu ozbiljni isplativa je opcija za početak.

Riječ dvije o jeftinijim varijantama. Kad kažem jeftinijim, ne pričam o lošim, nepouzdanim serverima s kojima riskirate uptime i slično, već vam želim skrenuti pozornost na opciju da kupujete reseller pakete direktno od US ekipe, umjesto od lokalnih. Mrzit će me lokalni što moram ovako reći – ali dobijate istu stvar za manje novaca. Primjerice Hostgator daje sasvim solidan paket koji vas u konačnici košta oko 3x manje nego u hrvatskoj, a kolokacija servera vam je svejedno US jer u nas kupujete opet US servere koje preprodaje domaća ekipa. Fora, ha? :)

Znači, ajmo kratko proći kroz korake čitavog posla za start up preprodaje web hostinga. U ovom članku pokušavam proći kroz organizirane i uređene pakete cPanel reseller hostinga koji su vrlo lagani za korištenje, i potrebno je gotovo minimalno tehničko znanje. Što je naravno i dobar način za ući u čitav posao, ako već niste ranije jer je krivulja učenja zabavna i pozitivna a vratite si uloženi novac 101%. Disclaimer: ja jesam, masa ljudi koje znam da se bavi time je vratila uloženo, zaradila i slično – bitno je imati plan. Ako ga imate, super :)
Primjer je napravljen na Hostgator hostingu. 101% su pouzdani, 2 godine imam već jedan server i nije bilo vidljivih problema s njime :)

1. Kupite domenu. Tražit će vas bilokoji hosting provider da vam jedna domena bude “glavni” račun. Putem nje će te pristupati svojoj hosting kontrolnoj ploči i ona vam može koristiti kao vaša službena stranica. Ukoliko već imate jednu, možete preskočiti ovaj korak s izborom domene.
   Kad riješite pitanje domene, pokrenete postupak registracije i plaćanja paketa: [Istraži ovdje: Hostgator - na stranici s reseller hostingom].
2. Na stranici gdje imate na pregledu pakete, od Aluminium do Diamond, odaberite onaj koji vam najviše odgovara budžetu i željama. Ne brinite o onom što dobijete jer dobijete sve. Neograničene količine domena, subdomena, mysql baza, addon domena itd itd jer ipak – vi ste hoster :)
3. Na dnu stranice, pritisnete “Order” i nastavljate. Korak jedan je uporaba domene. Kupnja nove ili transfer već postojeće.
4. Nakon što riješite screen s domenama, slijedi payment page, i to je završni korak. Ispunite podatke, provjerite ih, i završite registraciju.

Vrlo jednostavno, zar ne? Nakon kraćeg vremena javit će vam se hostgator s podacima za vaš reseller hosting paket.
Ono što vas zatim zanima jest jedino kako se služiti WHM paketom, i kako raditi hosting pakete i slično. Više o tome drugi put, ili se zasad konzultirajte s help sekcijom kod vašeg hosting providera, odnosno Hostgatora.

Do čitanja…

Nastavljam s teme Internet Zarada: CPC & CPM pa ako već niste, pročitajte slobodno :) Budući da sam u  zadnje vrijeme iz očaja zbog opće recesije koju Google glumi u svom programu pokušao i s cijelim inventarom sajteva prijeći na Etarget, a uklapa mi se u seriju članaka o zaradi, pokušat ću uskoro napraviti mali review oba programa i povući paralele ili izdvojiti razlike, tako da podijelim iskustvo, možda nekom pomogne.

Za ovu priliku, doduše, ću vam otkriti malu tajnu, za početak :)

Dakle, kao što nam je već poznato, kod CPC based zarade imamo za lokalne webove na raspolaganju Google Adsense program, te Etarget oglašavačku mrežu. Ukoliko ste tek počeli, prvi koraci su vam registracija i approval u program. Iskoristit ću priliku pa usput podijeliti i jednu malu tajnu vezanu  za adsense račune ;) (nije velika tajna vjerojatno je mnogi znaju ali za one koji ne znaju – voila!)

Registracija u Google Adsense
Ako se dobro sjećam, nakon što se registrirate u Adsense program, čekate i do mjesec dana da vas Adsense tim ručno odobri. Znači u tom periodu nije moguće koristiti još adsense sučelje i vi čekate i čekate… i čekate. S vremenom se bogovi Google-a nasmiješe i odobre račun. Ali ja hoću da mi se račun odobri što je prije moguće. Kako? Jednostavno. Naime; postoji blogspot.com (blogger.com), vjerojatno ste svi dosad čuli za to. Budući da je to blog hosting u vlasništvu Google-a, tamo možete razmjerno brzo i jednostavno otvoriti blog i početi blogati. No, samo po sebi to nije impresivno ali ipak postoji jedan razlog zašto bi tamo otvorili blog :)

Naime, blogspot ili blogger podržava google oglase. Uporabu Google Adsense programa kroz njihovu blog platformu. Prema tome, postupak za otvaranje i odobravanje Adsense računa u max 48h, umjesto u nekoliko tjedana jest:

• Registrirajte blog na blogspot.com. Naziv i ime bloga odaberite po vlastitom (dobrom) ukusu.
• Napišite smisleni post-dva o nekoj temi, i objavite ih. Dodajte slike, budite kreativni. Nebi bilo čak loše ni napraviti postove o svom web sajtu koji hostate na svojoj domeni i za koji želite koristiti adsense. Time ubijamo dvije muhe jednim udarcem.
• U administraciji tog bloga potražite karticu (tab) ili opciju koja spominje internet zaradu (čini mi se na korisničkoj ploči jednostavna opcija “Zarađujte”
• Kliknete na to, ispunite forme i date svoje podatke i to je to.

Garantirano ste odobreni za program unutar 48h maksimalno.
Nakon što vas odobre, možete, prema TOS; koristit Google Adsense reklame na bilokom web sajtu, a zadržati blog kao referencu na svoj website i baciti koji link ;)
Eto :) Za danas dosta. Čitamo se uskoro…

Postoji nekoliko načina da se monetizira web sajt. Navest ću par termina ovdje i pokušati dati definicije:

CPC – Cost per click odnosno, termin koji proizlazi iz PPC (Pay per click) advertisinga. PPC je koncept koji označava način oglašavanja gdje oglašivači plaćaju samo klikove na svoje oglase, i to vam je sve vjerojatno već vrlo poznato (Google Adwords, Clicksor, Etarget itd). CPC se gleda s publisher strane, tj, strane webmastera koji prikazuje oglase na svojim web stranicama i označava zaradu po kliku na određen oglas.

CPM (Cost per Mile, odnosno, 1000 prikaza oglasa) jest kocept oglašavanja gdje je metrika cijena prikaza oglasa. Cijena se ugrubo određuje po 1000 prikaza oglasa. Oglasi mogu biti in page banneri ili primjerice pop up ili pop under prozori. Velik broj sajteva s dobrim volumenom posjeta zarađuje od ovih dviju metoda, no u zadnjih nekoliko godina CPM oglašavanje polako odumire. Broj networka koji podržavaju takav oblik je sve manji, a često CPM indeks zarade ne prođe ni 1 USD. Doduše, ima iznimaka, ali morate imati jako kvalitetan i profesionalan website, u koji, nažalost, ne spadaju hrvatski webovi već se traži visoki postotak US/CA posjetilaca.

CPA odnosno PPA je na neki način slična metoda CPC/PPC mehanizmu, ali se ne naplaćuje klik, već određena akcija (prodaja, registracija itd). PPA je Pay per Action i gleda se koliko oglašivač plaća publisheru za akciju, a CPA je mjera koju publisher (webmaster) uzima u obzir kod monetizacije web sajta. Kad kažemo akcija, to može biti primjerice – registracija na web sajt oglašivača, kupnja neke usluge ili servisa i slično. Sam koncept je trenutno jako popularan u US/CA i razvijenijim zemljama Europe, no kad gledamo lokalno tržište situacija je loša. Postoji jedan network, no bojim se, nadam se da sam u krivu, da se trenutno pokušava razviti na vrlo neplodnom tlu, ponajviše zbog mentaliteta lokalnih oglašivača. Iako, ironija je – ovaj model je win win za obje stranke.

Postoje i drugi načini zarade na internetu, no ovima je zajedničko da se za proces naplate i isplate brine posrednička tvrtka (network) i takvi su za nas u ovom trenu najzanimljiviji. Što se tiče hrvatskog i lokalnog tržišta, najprihvaćeniji i najuspješniji principi zarade su trenutno CPC i CPM. S naglaskom na CPC budući da moram reći – nije mi poznata ikoja tvrtka koja se u nas bavi CPM oglašavanjem. Ako nađete koju, slobodno nas kontaktirate za isprobavanje :)
Stoga ću se u ovom članku baviti primarno s CPC i CPM metodama zarade.

Kad promatramo stanje u lokalnoj regiji, fundamentalni su problemi još uvijek nerazvijena svijest za internet oglašavanjem. Svakako, može se proturječiti ovoj izjavi budući da vidite podosta oglašivača u google mreži, no hrabro bih procijenio da postotak oglašivača koji koriste internet u odnosu na ukupnu količinu još uvijek nije veći od 10-15% u nas i na balkanu. Stoga, kad odabirete način zarade, obično je mudro prikloniti se liderima u svom polju, a to je u nas CPC, i to Google Adsense te Etarget kao alternativa.

http://www.etarget.hr/

Review oba programa kanim proći u narednom članku, pa se vratite uskoro po još informacija ;)

Internet zarada nije ostvariva sasvim bez muke i kvalitetnog rada. Nekima se omaklo, pa možete čuti priče kako netko ima neki web i kako na njemu zarađuje puno novaca a lako je to postigao ili postigla. To su gluposti. Promotivni materijal ili samohvala koja veze nema s stvarnošću. Ne kažem da je teško u usporedbi s offline stvarima, jer npr, za start na internetu ne trebaju ista novčana sredstva kao za start biznisa off line ali nije ni lagano, i takvo mišljenje moramo sasvim izbaciti iz glave.  Lagano, ali vrlo uvjetno rečeno, je tek tad kad imate dovoljno projekata iza sebe da pogonite nove, outsorce-ate radnu snagu i lagodno uživate.
No, nije sve tako crno :)

Trik je vrlo jednostavan; ne moramo nužno ulagati puno rada, iako je i to opcija, već svoje vrijeme treba pametno uložiti. Znači, iskoristiti znanje na praktičan i efikasan način. Dat ću jedan banalan primjer: sasvim je bespotrebno da autori ovog bloga rade website za auto dijelove, osim ako iza toga ne stoji jako dobar plan, budući da znamo popraviti puno toga što se nalazi “u ekranu” ali s automobilima nismo najbolji. Znači, za početak izaberite nešto s čim hoćete raditi.
Tekst dalje će pokriti kratke korake koje treba proći tokom postavljanja web stranice s namjerom da se putem iste ostvari internet zarada za vlasnika.

Korak 1: Izbor teme web sajta
Napomena: Ovaj tekst još uvijek ne stavlja novac ispred sveg ostalog, već se više bavimo metodama i pojašnjenjima zasad. Obećajem, dat ću u budućnosti i konkretne primjere kako što napraviti ;)

Izbor teme je bitna stvar. Jasno je da ne znamo svi sve i stoga je svakako preporučljivo da radite web sajteve o stvarima za koje znate. Naravno, tu je uvijek pitanje, treba li raditi lokalno ili globalno, ali to je stvar preferencije. Osobno više volim raditi globalno jer su načini monetizacije raznovrsniji i potencijal traffica je daleko veći. Isto tako i zarada, u tom slučaju.

Ako pričamo o lokalnom sajtu (lokalno = balkan, ili Hrvatska za one koji su odavde), mogu vam reći svega nekoliko tzv. niša (niche, iako kako to prevesti, pojma nemam, otvoren sam za sugestije) koje ostvaruju nekakvu zaradu:
Igre & igrice (flash igre); Download, Sport, Vijesti, TV program

To su primjeri nekih od najjačih tema ili niša. Sve ostalo ima tek umjerenu potražnju kroz google na mjesečnoj bazi. Isprobajte ovdje svoje ideje i vidite sami koliko točno postoji upita na mjesečnoj bazi za neki keyword ili long tail. (Main Vs. Long tail keywords članak pojašnjava detaljnije priču u ovom dijelu).
Odaberite jednu od ovih, ili nađite svoju koja vam je nativna, i imamo sređen korak 1.

Korak 2: Domena i Web hosting
U postu Web hosting – što, kako i za koliko, ukratko smo već prošli neke stvari o web hostingu. Vama u koraku 2 treba domena i treba vam stranica. Blog? Blog je dobra fora, priznajem. Doduše, kontrola nad tim je mala, dobijete ustvari poddomenu, te kad vam sajt stvarno dobije posjeta i stvari krenu, mogu vam garantirati da će te prepoznati grešku ukoliko ste odabrali besplatno rješenje nad onim koje iziskuje ulog od cijene jedne runde cuge u kafiću.

Osobno uvijek “riskiram” 8-10 USD za domenu, tako da sad nećemo pokriti ovdje priču o blogovima, iako, manje više sve što smo spomenuli možete odraditi i s blogom. Naravno, priča o snazi blogova u SEO poslu i internet zaradi postoji, i u budućnosti ćemo i tu temu pokriti.

Nabavite si domenu. Možete preko domaćeg registra (Regica.net) ili preko stranih registara (preporuka: Godaddy.com), ili će vam u slučaju da kupujete hosting kod nas lokalno dečki iz kompanije riješiti registraciju za neke sitne pare. Tko hoće i može sve ručno odraditi, vjerujte mi to je znanje koje nije višak, može sam kupiti domenu i web hosting. Ukoliko ne znate gdje bi, s desne strane ovog sajta možete naći kvalitetne prijedloge, odnosno firme s kojima smo mi radili u prošlosti.

Gore navedeno je rutina. Sve je to dio internet biznisa i zarade, no to su tehnički detalji. Ono što je za vas bitno je izbor naziva domene. Na webmajstorima možete pronaći dobre informacije i članke o tome kako odabrati dobro ime domene, no recimo, bilo bi jako dobro da vaša domena ima u jednom svom dijelu i keyword za vašu nišu. Ili, neka bude sasvim generička. Na vama je. Svakako nemojte trpati 4 riječi u naziv, i ako baš morate, koristite crtice, ali bolje je bez njih.
Korak 3: Izrada web sajta

Naravno da nećete ručno kodirati HTML, CSS i ostalo. 90-te su prošle :p

Kad kupite domenu, riješite hosting, ostaje riješiti sajt. Moja je topla preporuka da za sve projekte gdje hoćete uštedjeti vremena i stvoriti moćan web site koristite Wordpress CMS (http://wordpress.org), i na njemu gradite svoj website. U alternativi, ako ste dobri sa PHP-om, ovo ono – može Drupal. Boldat ću: Nipošto ne Joomla CMS.
Zašto ne? Osobno mislim da je to najgora stvar ikad napisana. Loša, spora, i ima okus amaterizma. :) Ni jedan od tih pridjeva i opisa ne treba našem internet biznisu. Ako ne znate koristiti WP ili Drupal, naučite, nije tako teško.
Note:
Ukoliko ste negdje čuli ili vidjeli ili pročitali, ili vam je djevojka rekla da je Wordpress CMS “blog” u onom tonu nekom, nasmijte se i zahvalite na informaciji. Wordpress blog platforma je lightweight CMS framework sa ogromnim communityem developera i dizajnera i koječega, i za potrebe internet biznisa apsolutno nema premca u brzini rada sa websajtom, mogućnostima extendanja i slično.

Jednom kad ste instalirali CMS, i u browseru vidite svoj website, ma kako pust i ružan – odradili ste velik posao. Dobar početak :)
Imate nišu, domenu, hosting i instalirani web sajt.
Spremni ste za intenet biznis s tehničke strane, a u slijedećim člancima otkrijte kako iskoristiti web sajt za zaradu.
Do čitanja…

U ovom članku ću se posvetiti upravo početnicima i pokušati objasnit na što jednostavniji način kako napraviti dobar model baze, održavati ga što jednostavnije i bezbolnije, te na kraju exportati i postaviti funkcionalnu bazu na serveru.

MySQL Workbench je jedan od takvih besplatnih alata koji ima puno više mogućnosti nego će vam za početak trebati, ali upravo zato je odličan, jer kako vi budete više znali o bazama podataka, tako će vas MySQL Workbench pratiti i pružiti vam da napravite ono što ste zamislili.

Dok dođemo do koraka modeliranja baze podataka već imamo ideju o aplikaciji i što bi ona trebala sadržavati, bez obzira koliko je jednostavna  ili kompleksna.

Za primjer ću uzeti nešto vrlo jednostavno uz pretpostavku da ste upoznati sa tipovima podataka u MySQL-u.

Zadatak: hoću napraviti model baze za koji će sadržavati podatke o učenicima i njihovim ocjenama iz raznih predmeta

Startni ekran MySQL Workbench-a je vrlo jednostavan i sve što nas na njemu sada zanima je Physical Schemata dio i naša početna schema koja se u startu zove mydb. U kontekstu MySQL Workbench-a schema je baza podataka.

Klikni za veću sliku

Ukoliko želimo  promjeniti ime naše baze u skola, sve što trebamo napraviti je dvoklik na ime scheme. Na donjem dijelu ekrana će nam se otvoriti podaci za bazu podataka (schemu) i tamo možemo jednostavno promjeniti ime.

Tablice

Dakle, imamo 3 osnovna tipa podataka – učenik, predmet, ocjena. Ta tri tipa podataka su nam ujedno i početne tablice. Kreiranje tablice također ne može biti jednostavnije i radi se na isti način kao promjena imena scheme. Dvoklik na Add table i u donjem dijelu ekrana nam se pojavljuje skup podataka za tablicu koju želimo kreirati.

Klikni za veću sliku

Tabovi koji su na slici iznad uokvireni plavom bojom služe nam kako bi definirali sve potrebne podatke vezane uz tablicu. Za sad ću se zadržati na kolonama, indexima i ključevima (foreign key). Na prvom tabu Table unesemo ime tablice i odaberemo osnovne prametre – encoding i tip tablice.

Kada smo gotovi s tim, kliknemo na Columns. U ovom dijelu definiramo polja u tablici i tipove podataka za svako polje. Jednostavno upišemo ime polja, odaberemo tip i sa TAB prelazimo na drugo polje. Dodatno je moguće podesiti NOT NULL (NN) i AUTO INCREMENT (AI) vrijednosti za svako polje.

Klikni za veću sliku

Tab Indexes služi, naravno, kreiranju indeksa koji se dodaju na jednak način kao i polja – unese se ime indexa, odabere se tip i s desne strane se označe polja na koja se taj index odnosi.

Klikni za veću sliku

Foreign keys ili vanjski ključevi

Sljedeći tab je Foreign Keys, ali za njega nam je potrebna barem još jedna tablica, prema tome, na do sad opisan način ću kreirati tri osnovne tablice koje trebamo – ucenik, predmet i ocjena.

Budući se ocjena odnosi na predmet i učenika, tablica ocjena će imati dva vanjska ključa prema tablicama predmet i učenik koja ćemo kreirati u Foreign Keys tabu. Dakle, u ocjena tablici ćemo imati 2 polja – ucenik_id i predmet_id s tim da moramo paziti da su ta 2 polja istog tipa podataka kao ključevi te dvije tablice (id).

Nakon što se dodaju ta dva polja, idemo na Foreign Keys tab.

Klikni za veću sliku

Na slici iznad uokvireno plavim kvadratom je ime ključa i tablica koju taj ključ referencira. Kad se odabere tablica, s desne strane uokvireno zelenim kvadratom dobije se popis polja postojeće tablice (ocjena). Tu odaberemo polje koje se iz postojće tablice veže na vanjsku tablicu. Čim ga odaberemo odmah do nam se pojavi selectbox sa listom polja iz vanjske tablice i trebamo odabrati polje na koje se ključ referencira.
Znači – napišemo ime ključa, odaberemo vanjsku tablicu na koju se ključ odnosi, odaberemo polje iz početne tablice i nakon toga polje iz vanjske tablice.

Sada idemo prvo povezati učenika sa predmetom. Za to će nam biti potrebna nova, relacijska tablica koja će u sebi imati id predmeta i id učenika. Kombinacija ta dva id polja mora biti unique, jer jedan učenik ne može imati 2 ista predmeta. Tablicu ću nazvati ucenik_predmet.

Ta tablica će imati samo 2 polja – ucenik_id i predmet_id. Ta dva polja treba povezati sa tablicama ucenik i predmet na istin način putem Foreign Key taba.

Vizualna reprezentacija baze podataka

Ok, sad imamo kompletne relacije sređene. Učenik može imati jedan ili više predmeta, predmet ima ocjene koje se odnose na učenika. Sada trebamo napraviti dijagram, odnosno vizualnu reprezentaciju baze.

Dvoklik na Add diagram na vrhu ekrana i otvori nam se prazni “papir” za ERR dijagram (Enhanced Entity-Relationship). S desne strane u toolbaru imamo popis tablica koje smo napravili. I sad jednostavno mišem odvučemo tablice na “papir”.

Klikni za veću sliku

Relacije koje smo postavili između tablica se automatski dodaju na dijagram kako dodajemo tablice.

Export baze u SQL skriptu

Na kraju nam ostaje još export podataka u sql skriptu kako bi mogli napravljene tablice i relacije importati na server. Klik na File > Export > Forward engineer SQL CREATE script…

Klikni za veću sliku

Pojavit će se dijalog sa nekoliko opcija. Odaberite što vam odgovara, klik na Next >>. Na sljedećem dijelu dijaloga odaberemo što želimo exportati i – to je to :))

Jednostavno, zar ne ;)